Prozorčić u davnine (5): Kako je umalo zauvijek nestala "De re metallica" – saga dostojna filmskog trilera

U kreševskom franjevačkom samostanu čuva se djelo De re metallica Georgiusa Agricole, raritetno zbog činjenice da je, uz onaj u švicarskom gradu Baselu, riječ o jednom od svega dva u svijetu sačuvana primjerka drugog izdanja, iz 1657. godine. Pretpostavlja se da je knjigu u Kreševo donio neki od franjevaca koji su u samostanu djelovali tijekom 17. stoljeća.
Malo je, međutim, poznato da su samostan, Kreševo i Bosna i Hercegovina prije 70 godina umalo ostali bez spomenutog dragulja. U samostan je, naime, u veljači 1949. godine došao rudarski inženjer Vladimir Badalić iz Beograda, predstavivši se kao službenik Saveznog ministarstva za industriju i rudarstvo. Povod dolaska bila je posudba De re metallice, u čemu mu je tadašnji gvardijan fra Bosiljko Bekavac izašao u susret.
Godine su prolazile, knjiga nije vraćena, a fra Bosiljko Bekavac se u svibnju  1953. godine, nakon neslavne epizode s izdajom tzv. šumnjaka, obreo u Sjedinjenim Američkim Državama. Za franjevce i hrvatski narod bila su to teška vremena u kojima se nije smjelo mnogo ni pitati, kamoli tražiti, pa makar se radilo i o vlastitoj imovini.
U svibnju 1959. godine u sarajevskom „Oslobođenju“ našao se kratki članak o tome kako je „pogranična služba u Sežani,  pregledajući prtljag zemunskog inžinjera V. B., zadržala knjigu 'De Re Metalika' od Georgija Agrikole iz 1657. godine“. U članku su navedeni i osnovni podaci o knjizi: da je pisana latinskim jezikom, da ima 708 strana i da obrađuje područje rudarstva, da je prevedena na francuski, engleski i njemački jezik te da je „stavljena pod zaštitu države“. Iz drugih izvora se zna da je inženjer Badalić uhićen i stavljen u pritvor te je protiv njega pokrenut postupak. U članku objavljenom u „Oslobođenju“ ne navodi se kad se sve spomenuto dešava.
Mnogi bi čitatelj ovog zapisa sada pomislio da je problem napokon riješen, ali će se ispostaviti da je rješenje ipak bilo neizvjesno i daleko. Naime, Zavod za zaštitu spomenika BiH i njegov direktor Šefik Bešlagić su u listopadu 1952., kad knjige već tri godine nema u samostanu, proveli postupak stavljanja pod državnu zaštitu, ali, malo potom, u veljači naredne godine, i postupak eksproprijacije, odnosno oduzimanja vrijedne knjige.
Kreševski fratri u svemu tomu su ostavljeni po strani, a od dr. Vinka Mikoljija, visočkog odvjetnika i povjesničara, privatno doznaju za oduzimanje knjige inženjeru Badaliću na tadašnjoj jugoslavenskoj granici u Sežani. Dr. Mikolji fratre dobronamjerno upućuje na izvjesnog ing. Vitorovića, koji im doista iz prve ruke pojašnjava što se desilo s Badalićem i knjigom. Odlaze potom kod saveznog javnog tužitelja Vlade Žugića, gdje ne nalaze na razumijevanje pa ljetopisac bilježi da ih je „vrlo nekulturno, upravo divljački primio i napao.“ Sutradan za povrat knjige pokušavaju intervenirati kod Rodoljuba Čolakovića, jednog od glavnih ljudi „bosanskohercegovačkog kadra“ u saveznim organima i tijelima, revolucionara, narodnog heroja, prvog predsjednika Vlade SR BiH, ali i književnika. Ne nalaze ga, ali Čolaković uspijeva izuzeti knjigu i poslati je u Bosnu i Hercegovinu.
To, međutim, još ne znači da će knjiga stići u samostan, budući da se, kako ljetopisac navodi, već spomenuti Šefik Bešlagić, inače naš najbolji poznavalac stećaka, svojski zauzeo da knjiga postane „narodno vlasništvo“, odnosno da nikad ne bude vraćena stvarnim vlasnicima. Slijedi mučna prepiska kreševskih franjevaca i raznih institucija toga doba, da bi, napokon, Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR BiH 7. II. 1962. donio Rješenje kojim se „Franjevačkom samostanu u Kreševu na predlog Narodne biblioteke NR. B. i H. u Sarajevu Br. 01/2-1276/1 od 4. XII. 1961. i Br. 01/2-1276/2 od 29. XII. 1961.,  a u vezi sa traženjem Franjevačkog samostana u Kreševu – ustupa na čuvanje knjiga Georgii Agricolae 'De re metallica', libri XII., Basileae MDCLVII, izdanje Emanuelis Koenig ...“
Kreševski fratri su potom pozvani da preuzmu knjigu pa su 23. II. 1962. otišli kod direktora Narodne Biblioteke Mitra Papića. On ih je, zapisano je, vrlo ljubazno primio i predao im knjigu.

Milo Jukić

Detalji

Kreirano: 08 Rujan 2020