Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o proglašenju Kulturnog krajolika – Svetište Vrelo svetog Jakova u Kreševu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Vrelo svetog Jakova Markijskog u Deževicama kulturni je krajolik povezan s povijesnim, vjerskim, kulturnim i simboličkim vezama, uključujući i elemente prirodnog područja. Vizualno upečatljiv element čini spilja u kojoj se nalazi vrelo, a koje ne izvire iz nje. Voda iz vrela smatra se čudotvornom, tako da svetište svake godine posjećuju desetci tisuća hodočasnika.
Svetište, prije često nazivano i Grozničavca, datira iz 15. stoljeća i posvećeno je fra Jakovu Markijskom (1391. - 1476.), talijanskom franjevcu, propovjedniku, piscu i vikaru Bosanske vikarije od 1435. do 1438. godine.
Uz Vrelo svetog Jakova, nacionalnim spomenikom proglašena je i Pošta na Obali u Sarajevu, a na sjednici je Povjerenstvo usvojilo izmjene i dopune ranije donesenih odluka za nacionalne spomenike: Povijesno područje – Stari grad u Kreševu, Stari jevrejski hram (Il Kal Grandi-Veliki hram, ili Il Kal Vježu - Stari hram) u Sarajevu, Željeznička stanica Bistrik u Sarajevu te Graditeljska stambena cjelina poznata kao kuća Alije Đerzeleza u Sarajevu.