Ovih dana završeno je tiskanje još jedne knjige o Kreševu. Radi se o knjizi prof. dr. Ibrahima Krzovića pod naslovom Kreševo - razvoj varoši i arhitektonski objekti. 
Tim povodom je prof. dr. Ibrahim Krzović danas posjetio Općinu Kreševo, gdje je načelniku Radoju Vidoviću uručio primjerak knjige. Općina je, inače, zajedno sa Akademijom likovnih umjetnosti Sarajevo, izdavač ove vrijedne publikacije.
U knjizi je detaljno obrađen razvoj Kreševa kao varoši u povijesnom smislu, a u tom dijelu se donose i mnogi dosad neobjavljeni podaci, među kojima su svakako najvrjedniji osmanski popisi stanovnika u 15. stoljeću.
Na planu urbane strukture obrađeni su položaj, oblik i tipologija mjesta, tipologija i analiza ulične mreže, prilazni putevi, mostovi, mahale (četvrti), trg, pazar i čaršija, vodovod i kanalizacija, te zelenilo.
Najvažniji dio knjige svakako je onaj u kojem su obrađeni arhitektonski objekti. U objekte monumentalne arhitekture svrstani su srednjovjekovni grad, crkva Sv. Katarine i franjevački samostan te džamija, u dijelu o javnim objektima obrađeni su hanovi i musafirhane, te konak, mehkema i đumrukhana, kao i škole, a tu su i objekti stambene arhitekture te privredni objekti.
Zanimljivo je da je profesor Krzović materijal za knjigu počeo prikupljati davne 1959. godine, tako da je od početka rada do danas proteklo čak pet i pol desetljeća. Već taj podatak sam za sebe govori o sistematičnosti njegovog rada, a dokaz su brojni podaci u knjizi, među kojima se posebno vrijednim mogu smatrati podaci o građevinama, prije svega stambenim objektima, koji danas ne postoje, ali će podaci, zahvaljujući trudu prof. Krzovića, ostati sačuvani.
Ibrahim Krzović rođen je 1935. godine u Sarajevu. Na Višoj pedagoškoj akademiji u Sarajevu, grupa za likovno i tehničko obrazovanje, diplomirao je 1957. godine, a osam godina kasnije diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Odsjek za historiju umjetnosti. Na istom fakultetu je 1974. godine završio i postdiplomski studij te odbranio magistarski rad pod naslovom identičnim knjizi koju je sada izdao: Kreševo, razvoj varoši i arhitektonski objekti, a potom obranio i doktorat (1987.) pod naslovom Secesija u arhitekturi Bosne i Hercegovine.
Od 1969. godine radio je kao kustos u Umjetničkoj galeriji BiH. Godine 1990. izabran je za redovitog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na predmetima Historija umjetnosti XX. vijeka i Historije umjetnosti I, II i III. Historiju umjetnosti predavao i na Akademiji scenskih umjetnosti, Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu - Odsjek za historiju, a historiju islamske umjetnosti na Fakultetu islamskih nauka. Akademske 2002./2003. osnovao Katedru za historiju umjetnosti pri Odjesku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
U svibnju bi trebala biti priređena promocija knjige u Kreševu. Tiskanje knjige su, uz Općinu Kreševo, financijski pomogli i Fondacija za nakladništvo FBiH, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta Županije Središnja Bosna, te privatni poduzetnik Šukrija Melezović iz Kiseljaka. 
