U vijećnici je u utorak navečer održan sastanak predstavnika udruga koje djeluju na području naše općine čije aktivnosti i resursi predstavljaju određeni turistički potencijal, a tema je bila analiza turističkih potencijala i njihovo povezivanje u jedinstvenu turističku ponudu.

Sastanak su organizirale nadležne općinske službe, a prisustvovali su mu predstavnici gotovo svih udruga. Otvorio ga je načelnik Radoje Vidović, koji je kazao kako Općina nema dovoljno zakonskih ovlasti, a glavna kočnica su zakonske odredbe prema kojima novac koji se iz poreza usmjerava u turizam završava na računu Turističke zajednice Županije Središnja Bosna. Prema podacima koje je Vidović iznio, u posljednjih šest godina sa područja naše općine na račun TZ ŽSB slilo se oko 289.000 KM, a vraćeno je manje od 10.000 KM. Vidović je postavio pitanje treba li ići u izradu strategije razvoja turizma, a nazočne je upoznao i s time da je Općina, sukladno zakonskim odredbama, pokrenula aktivnosti vezane za povrat nadležnosti nad prihodima namijenjenim razvoju turizma: nakon što je to traženo od županijskih organa i tijela, koja su se na to oglušila, podnesena je tužba Ustavnom sudu Federacije BiH.

U raspravu su se uključili svi sudionici sastanka, a iznesen je veći broj ideja koje bi mogle doprinijeti razvoju i boljoj prezentaciji turističkih potencijala. Anto Buzuk (Udruga za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa "Kreševo") istaknuo je kako nemamo jedinstvenog kataloga kulturnog naslijeđa i da ne iskorištavamo činjenicu da je Kreševo, kako je kazao, "rodno mjesto bh medicine". Buzuk je, uz ostalo, kazao kako bi od činjenice da postoje podaci koji pokazuju da obrada metala na ovom području traje od 800. godine prije Krista trebalo stvoriti brend, a kuće prvih bh liječnika otkupiti, zaštititi i pretvoriti u dio turističke ponude. Predložio je i snimanje novog dokumentarnog filma o kovanju te da višemilenijska obrada metala na ovom području bude predloženoaza UNESCO-ovu listu nematerijalnih spomenika kulture.

Dalibor Sičanica izvjestio je da nekoliko mladih osoba već pohađa tečaj "Caritasa" na kojem će biti osposobljeni za turističke vodiče te je predložio izradu neke vrste "bukvara" u kojem bi im bili pripremljeni odgovarajući podaci o glavnim turističkim odredištima na području naše općine. Sičanica je primijetio da je glavni problem što nema određene osobe niti institucije koja bi bila koordinator svega onog što se radi na razvoju i prezentaciji turističkih potencijala te predložio da se, ako je to ikako moguće, iznađe način za rješavanje tog pitanja, a predložio je i određene ideje koje se tiču razmjene studenata te izradu turističkog vodiča općine, kao i manjih publikacija koje bi obrađivale određene segmente turističke ponude.

Predstavnik PD "Bitovnja", Zoran Šimić, kazao je kako je frustriran činjenicom što gostima koji dolaze u Kreševo uvijek mora objašnjavati kako doći, a razlog je nedostatak putokaza na prometnicima kojima se dolazi u Kreševo. Šimić je, uz ostalo, predložio da se Općinsko vijeće očituje o tome je li turizam strateška grana kreševskog gospodarstva, naglasivši da je Prostorni plan općine urađen, ali je, umjesto da bude osnova razvoja, ostao neiskorišten.

Milo Jukić predložio je da Općina uputi dopise institucijama koje su dužne, a još uvijek, za razliku od drugih mjesta, nisu postavile table sa podacima o spoemnicima koje je državno povjerenstvo proglasilo naconalnim spomenicima BiH; takvih je na području naše općine sedam, a postavljena je samo tabla koja govori o staroj gradskoj jezgri kao spomeniku. Nije postavljena ni turistička signalizacija, izuzev onog dijela u kojem su udruge same poduzele određene korake (planinarske i biciklističke staze i sl.). Jukić je predložio da sve udruge što prije dadnu zaokruženu sliku onoga što nude, podatke o osobama koje su nadležne te cijene svojih usluga, kao i to da se, na osnovi planova rada udruga, napravi godišnji kalendar manifestacija koje imaju i obilježja turističke ponude. Izvijestio je i o tome da se započelo sa realizacijom ideje o održavanju okruglog stola ili znanstvenog skupa o Dragutinu Lermanu.

Ružica Franjčević (HKD "Napredak") iznijela je primjere koji zorno ilustriraju da se kreševski kraj dopada mnogima koji dođu, ali je, kazala je, problem u tome što se oni koji stjecajem okolnosti svrate u Kreševo nemaju kome obratiti kako bi dobili podatke o turističkim odredištima. Franjčević je predložila da se formira ured u kojem bi, makar za prvo vrijeme i vikendom, volonterski dežurali predstavnici udruga, u kojem bi bile dostupne turističke publikacije i kreševski suveniri, a navela je primjer Kraljeve Sutjeske kao sredine koja je administrativno i gospodarski u neusporedivo težoj situaciji od Kreševa, ali ima jedan takav ured.

Stjepan Kvesić (LD "Tetrijeb") ukratko je izvjestio nazočne o problemima koje ima Društvo, a kojima je razlog cijepanje lovišta kao posljedica nedovoljno jasnih zakonskih rješenja u toj oblasti. Najavio je skoru obnovu lovačke kuće na Trepcu, a kao jedan od problema koji naprosto upada u oči naveo je nered koji ostaje iza onih koji se bave iskorištavanjem šumskog blaga: mnogi šumski putevi i lijepi predjeli ostaju zakrčeni granjem i blatom, što kvari sliku naše prirode, a često čak onemogućuje prolaz.

Gvardijan fra Mijo Raič izvjestio je o aktivnostima na uređenju zgrade muzeja, kazavši kako je do donacija sve teže doći, pogotovo kad su u pitanju institucije koje su prije pomagale, budući da im nisu poslani povratni izvještaji o utrošku sredstava. Raič je kazao da su već uspostavljeni kontakti sa osobama i institucijama koje će urediti novu postavku muzeja.

Ivan Stanić i Davor Ilić (Brdsko-biciklistički klub "Kreševo") istaknuli su kako su napori na uređenju staza ponekad uzaludni, a razlog su opet oni koji sjeku šumu i probijaju nove puteve, ne mareći pritom na biciklističke ili planinarske staze i signalizaciju. Stanić je predložio da se pokuša naći modus koji bi turistički ured učinio samoodrživim, te da se dio prihoda koje udruge ostvare po raznim osnovama izdvoji za funkcioniranje ureda.

I ostali sudionici dali su svoja viđenja i prijedloge, a na kraju su usvojeni i zaključci. Za realizaciju najvećeg broja zaključaka zadužene će biti nadležne općinske službe, a udruge će, svaka u svojoj domeni, učiniti sve što treba kako bi turistički potencijali bili što više i bolje uvezani u cjelovitu ponudu. U tom smislu će udruge dostaviti godišnji kalendar aktivnosti, a općinske službe će uputiti dopise vezane za opću i turističku signalizaciju, očuvanje prirode, te obilježavanje nacionalnih spomenika, a radit će i na stvaranju uvjeta za otvaranje turističkog ureda te na izradi strategije razvoja turizma.