menu item
menu item
menu item jahanje
menu item
menu item
menu item
menu item
menu item
menu item
menu item
menu item kultura
menu item sport

Fra Grgo Martić

Rođen je u Rastovači kraj Posušja 24.I.1822. godine. Djetinjstvo je proveo u zavičaju, a 1834. godine dolazi u kreševski samostan, gdje započinje školovanje. U Kreševu boravi do 1838., a školovanje od 1844. godine godine nastavlja izvan Bosne, u Požegi, Zagrebu i Stolnom Biogradu u Mađarskoj. Za svećenika je zaređen na Božić 1844. godine, a kao svećenik je djelovao oko tri godine u Kreševu, zatim kao kapelan u Osovi kod Žepča, te kao župnik u Sarajevu u dva navrata, od 1851.–1879. Vrijeme u razdoblju od 1879. do smrti, 30.VIII.1905., uglavnom je proveo u Franjevačkom samostanu u Kreševu.

Fra Grgo se, osim kao svećenik, isticao i u književnom te prosvjetnom radu, kao i u političkom djelovanju. Bio je aktivni sudionik u političkim i kulturnim događanjima tog vremena, osobito u vrijeme odlaska osmanlijske i nastupa austrougarske vlasti.

Predavao je u franjevačkoj školi u Kreševu, općenito se bavio pitanjem školstva, a pisao je i udžbenike. Nastavničkimradombaviosegotovopetdesetljeća, a 1871. godine izdan je njegov PočetnizemljopiszakatoličkeučioneuBosni. Prije toga, 1858. godine, pripremiojeiDikcionar (rječnik) tursko-srpsko-hrvatski, koji nijeobjavljen, jerutovrijemeuBosninijebilotiskara, amaterijalposlanuBeograd na tiskanje je nestao. 

Baviose iprikupljanjemnarodnihumotvorina, azajednosa fra IvanomFranomJukićem sakupio je i pripremio zbirku Narodnepjesmebosanskeihercegovačke, kojajeizdanauOsijeku 1858. godine.

          Književnim radom Martić se bavio punih šezdeset godina, ispjevavši više od sto tisuća stihova, što ga čini najplodnijim književnikom u BiH u 19. stoljeću. Studirajući filozofiju u Zagrebu, ušao je u društvo vodećih iliraca te je, oduševivši se njihovim idejama i pokretom, i sam postao narodni preporoditelj.

Krajempedesetihgodina 19. stoljećapočinjeraditinasvom  životnomdjelu,ciklusuepskihpjesamaOsvetnici. Pjesme tog ciklusa izlazile su od 1861. do 1883. godine u Zagrebu, Osijeku i Đakovu, a konačni naziv dobivaju 1893. godine, kada su sakupljene u jednu knjigu. Po Osvetnicima je fra Grgo od strane kritičara prozvan «hrvatskim Homerom».

Pored Osvetnika, vrlo poznato je i Martićevo djelo Posvetnici, koje se sastoji od pjesama u kojima je opjevava svoj svećenički život, živote sv. Franje Asiškog i sv. Antuna Padovanskog, slavi obljetnicu pape Lava XIII. i drugih ljudi vezanih za crkvu. 

Od većih epskih djela, Martić je napisao epopeju Boj na Kosovu godine 1389., a značajno mjesto u njegovom književnom radu zauzimaju i putopisi (Putovanje u Dubrovnik iz Kreševa god. 1882., Katolici u Bugarskoj 1858., Katolici u Vlaškoj 1858., Katolici u Hercegovini 1860.)

O Martićevim memoarima, pod naslovom Zapamćenja govori se i piše kao o vrlo značajnom prilogu kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine. Prvi put su objavljeni u Zagrebu 1906. godine, u redakciji Ferde Šišića.

Martić je djelovao i u politici, i to kako za vrijeme vladavine Osmanlija, tako i u početnim godinama ausrougarske vlasti. U svoje vrijeme bio je uvjerljivo najbolji poznavalac političkih prilika u Bosni, što je znao iskoristiti za zaštitu Katoličke crkve i franjevačkog reda, ali i pojedinaca, bez obzira na to kojoj su vjeri pripadali.

Njegova politička uloga bila je posebno izražena za vrijeme rada u Agenciji bosanskih franjevaca u Sarajevu, kojoj je bila zadaća zastupanje interesa  franjevačkog reda i katoličkog puka u BiH. Agencija se bavila socijalnim položajem raje, vjerskim pitanjima, političkim prognanicima, pa i nekim interesima muslimanskog i pravoslavnog stanovništva.

Fra Grgo je pokopan u kreševskom groblju Ogradje, a u Franjevačkom samostanu sačuvana je soba u kojoj je živio, s njegovim osobnim stvarima, rukopisima njegovih djela, odlikovanjima i drugim simbolima njegovog rada i vremena u kojem je živio. Tu je, uz ostalo, i sablja – dar bana Josipa Jelačića, njegove gusle, lovačko oružje i trofeji, potom garnitura za sjedenje koju je kupio od Omer-paše Latasa, kutija - uspomena sa dvorskog objeda u Budimu 1878. godine i drugo.

Godine 2008. na gradskom trgu postavljen je postavljen fra Grgin kip, rad zagrebačkog akademika Ivana Kožarića.   

 

impressum

 

click logo    designer