menu item
menu item
menu item jahanje
menu item
menu item
menu item
menu item
menu item
menu item
menu item
menu item kultura
menu item sport

Knjižnica i arhiv

Knjižnica sadrži oko 22 tisuće knjiga na raznim jezicima. Osim teološko-vjerske literature, u knjižnici se nalaze knjige koje «pokrivaju» gotovo sve znanstvene i umjetničke discipline. 

Požar u samostanu, koji se dogodio na Uskrs 1765. godine, uništio je gotovo kompletan knjižni fond, sve osim primjeraka knjiga koje su se nalazile na posudbi izvan samostana, pa je ponovno prikupljanje knjiga počelo nakon požara.

Raritet knjižnice i najstariji primjerak je rukom, latinskim jezikom pisana knjiga Nikolasa de Padua iz XV. stoljeća. Sačuvana je Strabonova Geographia, prijevod sa grčkog na latinski jezik, iz 1480. godine. U knjižnici se čuva i raritetno djelo Georgiusa Agricolae De re metallica (O kovinama), tiskano 1657. godine. Knjiga govori o načinima i metodama eksploatacije i prerade ruda, a koliko je djelo raritetno, najbolje govori podatak da postoji još samo jedan primjerak spomenutog izdanja, koji se čuva u muzeju švicarskog grada Bassela. S područja medicine knjižnica posjeduje veći broj zanimljivih izdanja, među kojima se posebno ističu prvo tiskano medicinsko djelo jednog bosanskog autora, Sacerdotis Viatoris Analysis...  fra Franje Gracića, Teatro Farmaceutico Giuseppea Donzellija, tiskana 1763. godine u Veneciji, te Mattiolijeva knjiga recepata i opisa raznih trava Herbario nuovo, također tiskana u Veneciji (1717.). Tu su, naravno, i mnoge ljekaruše iz raznih razdoblja, a u arhivu se čuva i Bismilah, jedna od prvih novina u BiH, satirični list koji je ”iza 1864.” rukom pisao fra Franjo Momčinović.

U samostanskom arhivu čuvaju se stari dokumenti, kronike i spisi, među kojima je i rukom pisana knjiga Nikolasa de Padua iz 15. stoljeća, zatim vrijedna ostavština fra Grge Martića, s pismima brojnih istaknutih osoba političkog, prosvjetnog i kulturnog kruga 19. stoljeća (Josip Juraj Strossmayer, August Šenoa, Ivan Kukuljević-Sakcinski, Benjamin Kallay, Otton Kutschera i drugi) koji su se dopisivali sa fra Grgom Martićem. U arhivu je i vrijedna pisana zaostavština brojnih znamenitih franjevaca koji su svojedobno djelovali u Kreševu, na latinskom i narodnom jeziku, te ona pisana bosanicom.

Stari samostanski ljetopisi te brojna djela o povijesti franjevačkog reda domaćih franjevačkih pisaca također su velika vrijednost knjižnice. Nemjerljiva je korist knjižnice kroz povijest i danas za ljubitelje pisane riječi, i to ne samo u kreševskom kraju nego i na širem području. Kako jednom reče povjesničar i dugogodišnji knjižničar, pokojni fra Stjepan Buljan: "Knjižnica je za samostan mozak i srce, svetost, nadahnuće, razonoda, njegovo srediste i žila kucavica."

 

impressum

 

click logo    designer