menu item
menu item
menu item jahanje
menu item
menu item
menu item
menu item
menu item
menu item
menu item
menu item kultura
menu item sport

Franjevački samostan s crkvom sv. Katarine

Franjevački samostan s crkvom sv. Katarine osnovan je koncem 14. stoljeća. Od tadašnje gotičke crkve preostao je krajnji dio zida, svetište okrenuto prema jugoistoku. Nakon pada Bosne pod osmanlijsku vlast, samostan i crkva više puta su rušeni i paljeni, ali bi ih Kreševljaci, često uz velike financijske te napore na dobivanju dozvola, ponovno dizali iz pepela.

         Samostan i crkva posljednji put su izgorjeli 7. travnja 1765. godine. Tada su uništene skoro sve dragocjenosti, arhiv i neprocjenjivo knjižno blago, stoljećima sakupljano i brižno čuvano. Nakon dvogodišnjih mučnih i skupih molbi, franjevci su isposlovali odobrenje i započeli gradnju. Početkom 19. stoljeća nabavljene su i prve orgulje, koje, nažalost nisu sačuvane.

Godine 1853. započela je gradnja nove crkve, a četiri godine kasnije i samostana. Crkva je bila trobrodna, neoromaničkog stila, a njena obnova je, po nacrtu Karla Paržika, obavljena 64 godine kasnije: zbog potonuća glavnog oltara, srušena je, a od 1963. do 1970. godine sagrađena današnja crkva. U novoizgrađenoj crkvi nalazi se nekoliko djela suvremene sakralne umjetnosti. Na njezinu pročelju slikar Ivo Dulčić izveo je 1974. godine pet tema u mozaiku, i to: sv. Nikola Tavelić,  sv. Franjo, Gospino krunjenje, sv. Katarina i sv. Leopold. Po Dulčićevu nacrtu, koji je doradio Đuro Pulitika, izveden je veliki vitrail s temom Gospina lika. U crkvi se nalazi križni put Đure Sedera i Gospin kip A. Starčevića.

Samostan također posjeduje dvadesetak vrlo vrijednih umjetničkih slika, većinom radova venecijanskih majstora iz 17. stoljeća, te mnoge slike iz kasnijih razdoblja, a pinakoteka se često obogaćuje novim djelima. Svakako najdraža i najznakovitija slika je Bosanska kraljica sa sv. Franjom daruje kreševski samostan Majci Božjoj, djelo nepoznatog autora iz 1750. godine. Posebno se štuje slika Sedam žalosti Blažene Djevice Marije, rad domaćeg franjevca fra Franje Petrušića (1768.).

Tu je i zbirka skulptura, u kojoj se ističu kip sv. Katarine, rad u drvetu nepoznatog talijanskog majstora iz druge polovice 17. stoljeća, te Raspeće, izrađeno u bronci, čiji je autor znameniti hrvatski kipar Ivan Meštrović.

Posebno mjesto u crkvi zauzimaju tijela „Kreševskih svetaca“, a ispred crkve, uza zvonik, nalazi se poprsje fra Grge Martića, još jedan rad svjetskog kiparskog velikana Ivana Meštrovića.

 

impressum

 

click logo    designer