Muzej Franjevačkog Samostana

Ispred ulaza u samostan nalazi se spomenik fra Grgi Martiću, bista, rad svjetskog velikana, Ivana Meštrovića. U samostanu je i fra Grgina spomen-soba: tu su sve njegove stvari, od knjiga i spisa, preko čuvene sablje koju mu je darovao ban Josip Jelačić, pa do lovačkih trofeja, odlikovanja, kućnog pribora, oružja… Spomen-soba je dio samostanskog muzeja, jednog od značajnijih u našoj zemlji, a muzejske zbirke pune su eksponata ne samo iz Kreševa nego i iz svih krajeva koji su spadali u samostansko područje. Muzej će uskoro preseliti u novu zgradu, podignutu odmah uza samostan, a onda će odahnuti i tisuće knjiga iz samostanske knjižnice, jedne od najbogatijih u BiH, pošto će dosadašnja uska i tijesna knjižnica biti proširena na sadašnji muzejski prostor. Među knjigama je i jedna inkunabula, Strabonova Geographia iz 1480. godine, bezbroj rukopisnih knjiga, ali i raritet svjetskog glasa, Agricolina De re metallica (O kovinama), jedan od svega dva u svijetu sačuvana primjerka iz 1657. godine, tiskana u Italiji, ustvari stručna knjiga od 477 stranica u 12 dijelova, u kojoj se govori o eksploataciji i preradi ruda. Drugi primjerak knjige čuva se u muzeju švicarskog grada Basela. U crkvi se, a na njima leže oltar i krstionica, nalaze i kopije romaničkih kapitela, nađene u zidovima prigodom rušenja stare crkve. Originali potječu s rimskog lokaliteta Zid, u Polju, kilometar od grada, a danas se nalaze u sarajevskom Zemaljskom muzeju. S istog lokaliteta potječe i jedan rimski epigrafski spomenik na kojem se spominje nepoznati rimski municipij.

Selo Vranci

U Vrancima se nalazi i jedan od malog broja rimskih mostova u BiH, makar su od Rimljana ostale samo substrukcije mosta, a sam jednolučni most podignut je kasnije, u osmansko doba. Mještani ga svejedno oduvijek zovu Rimski most. I u Vrancima je veći broj starih kuća kaplamuša proglašen nacionalnim spomenikom BiH, a između njih su se udjenule ta'te, kako mještani zovu „zvonik“, jedini takav u našoj zemlji, u kojem nema zvona nego se zvuk istovjetan zvonjenju dobiva udaranjem dvama čekićima od punog željeza u dvije metalne ploče, ta'hte.

Svetište Deževice

Jakov Markijski rođen je 1393. godine u talijanskom gradu Monteprandoneu, gdje fratri i danas imaju svoj samostan, a u samostanskoj crkvi se čuva Svečevo tijelo. U Peruggi je studirao pravo i potom postao državni činovnik, ali je, osjetivši redovnički poziv, postao franjevac. Cijenile su ga i rimski pape, a vrhovni poglavar franjevačkog reda za njega je napisao da je “ne samo u cijelom redu, nego u cijelom svijetu najslavniji propovjednik“. Godine 1432. imenovan je vizitatorom bosanskih franjevaca te zadužen za provođenje vjerskih reforma u Bosni. Živio je u Deževicama, u špilji, u koju danas dolaze ljudi svih vjera. Deževice, sa oko 30.000 hodočasnika godišnje, drugo katoličko hodočastilište u BiH po broju posjetitelja, daleko iza neprikosnovenog Međugorja, ali ispred svih drugih. U znak zahvale za milost primljenu po zagovoru svetog Jakova, neke su obitelji podigle spomen-križeve, a uz župnu crkvu Gospe Snježne, završena i izgradnja hodočasničkog doma svetog Jakova. Mnogi se umivaju u vodi iz pećine, a u bocama je nose svojim kućama, smatrajući je svetom. U špilju dolaze i pripadnici drugih vjerskih zajednica, a voda se naročito korisnom smatra kod bolesti groznice, pa je jedan od naziva svetišta i Grozničavac

Planine Inač i Lopata

Planinarski dom na Lopati nalazi se na sjeveroistočnim padinama planine Bitovnje, na istoimenom proplanku okruženom mješovitom listopadno-crnogoričnom šumom. Građen je u periodu od 1959. do 1963. godine. Dom je građen u kombinaciji kamen-drvo. Ima podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. Strujom se opskrbljuje iz električnog agregata, a vodom iz vlastitog vodovoda. Prostorije doma u zimskom se periodu zagrijavaju centralnim grijanjem. Rapolaže sa ukupno 60 ležajeva u sobama od 2 do 14 ležajeva, kao i sa dva mini apartmana. U prizemlju je prostrana trpezarija koja može primiti 60 gosatiju, kao i suvremeno opremljena kuhinja. U prizemlju se također nalazi i sanitarni čvor sa WC i tuš kabinama sa toplom vodom. Na Lopati se nalazi jedan od ljepših vidikovaca u okolici Kreševa, Opogar.

Inač je planina (1425 m) između Kreševa i Fojnice, u razvođu rijeka Kreševke i Željeznice.
Građena je od vapnenaca (krečnjaka) trijaske starosti, ispod koje leže pješčenjaci. Na vapnencima je razvijen krš, a na ostalim stijenama oblici rječne erozije.
Planina je pokrivena mješovitom šumom i šikarom. Kraj je rudonosan: barit, železo, bakar i zlato. (

Svake godine u siječnju se organizira memorijalni uspon na Inač, u znak sjećanja na pogibiju Džemala Bijedića, njegove supruge i šest članova posade aviona, u avionskoj nesreći 1977. godine.
Tijekom ovoga memorijalnog uspona tradicionalno se pohodi mjesto na kojem je, prilikom povratka iz Beograda, poginuo Bijedić, i koje je obilježeno spomen-pločom.

Također, na Inču se nalazi i uređeno spomen-obilježje za poginule branitelje HVO, a pored njega je izgrađeno i odmorište.

Nacionalni spomenici

Kreševo je općina koja ima najviše nacionalnih spomenika po glavi stanovnika. Ima ih 8, i to su: Stari grad-Bedem, Kreševo-povijesno gradsko područje, Franjevački samostan sa pokretnom imovinom, Rimski most u selu Vranci, Sedam kuća u selu Vranci, Nekropola sa stećcima na lokalitetu Brdo (Križ) u Deževicama, Nekropola sa stećcima na lokalitetu Klupe i nekropola sa stećcima na lokalitetu Crkvenjak u selu Komari i Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kose u Crnićima.

Oberska Jama

Na kreševskom području nalazi se veliki broj jama i pećina. Mnoge od jama i pećina tek su djelomično istražene, što nije čudno s obzirom na njihovu brojnost. Najpoznatiji i u speleološkim krugovima izuzetno cijenjen objekt predstavlja Oberska rupa u kanjonu rječice Kostajnice, blizu sela Vranci, koja impresionira bogatstvom špiljskih ukrasa - kapnika, preljeva i draperija.

Ulaz u pećinu nalazi se 740 metara nadmorske visine. Pećina predstavlja i srednjovjekovni rudnik, najvjerojatnije cinobera-žive, i ustvari je posljednji rudnik takvog tipa na ovim prostorima.

Sama pećina dosad nije sustavno istraživana, a dosadašnji podaci rezultat su pojedinačnih posjeta zaljubljenika u prirodne i geološke rijetkosti. Čitav prostor Kostajnice kroz povijest je, od Sasa do novijeg doba, bio predmetom rudarenja, a dokaz tomu su brojna zarušena okna i jalovišta. U unutrašnjosti pećine i danas su vidljivi tragovi nekadašnjeg ispiranja zlata.

Zemaljski zavod za zaštitu kulturnih i prirodnih rijetkosti BiH je još 1960. godine prepoznao ovaj lokalitet kao prirodnu rijetkost i geološki fenomen te ga je svojim rješenjem stavio pod zaštitu države.

Pećina je, zahvaljujući članovima „Kreševskog citrina“, stalno otvorena za posjete, a proglašena je, kao i pećine Mali te Veliki oklop, u blizini Franjevačkog samostana, spomenikom prirode BiH.

Sajam Minerala stijena i fosila

O bogatstvu kreševskog kraja mineralima i rijetkim kristalima najbolje govori podatak da mineralozi i kolekcionari kristala rado, često i u velikom broju dolaze u Kreševo, ponajviše u potrazi za rijetkim kristalom citrinom. Citrin je mineral kvarca, a među sakupljačima je poznat kao „kristal dobrog raspoloženja“. Kreševski kraj je jedan od rijetkih u Europi u kojem se citrin može naći.

U Kreševu se spomenuti sajam održava preko petnaest godina i jedini je takav u BiH. Svake godine ga u listopadu organizira Zavičajna udruga „Kreševski citrin“.

Sajam je odlično posjećen, a kristale, fosile i druge zanimljive nalaze iz zemljine utrobe, koji raznolikošću boja, oblika i veličina plijene pažnju svakog posjetitelja, predstavljaju izlagači iz BiH, Hrvatske, Srbije, Austrije, Slovenije, Italije, Češke, Njemačke i drugih država.

Posebnu draž jedinstvenom sajmu daje veliki broj mladih koji pronalaze kristale i minerale i redovito ih izlažu.

Festival 3fok

Outdoor foto&film festival Kreševo, jedan je od zaštitnih znakova kulturnog segmenta općine Kreševo. Festival se održava na Trgu fra Grge Martića i posjećuje ga veliki broj ljudi.